Pustinja Blaca - moć malih svjetova

Iz recenzija

Rukopis pod naslovom PUSTINJA BLACA: Moć malih svjetova autora Darka Vlahovića sadržajem i porukom oživljava povijesnu priču o svećeničkoj pustinji Blaca na otoku Braču, gdje je redovnički život započeo 1555. godine. Djelo osvjetljava duhovne vrijednosti i materijalnu dimenziju spomenute pustinje, koja je proizašla iz discipliniranoga duhovnoga života jedne kršćanske redovničke zajednice, kao poticaj rješenju suvremenih kriza na području etike, društvenih vrijednosti i gospodarstva.

Autoru valja čestitati na odvažnosti i uloženom trudu da današnjoj hrvatskoj javnosti kroz povijesne činjenice nastanka i opstanka uzornog nekoć duhovnog i gospodarskog lokaliteta svećeničke pustinje Blaca na otoku Braču predoči kulturnu i povijesnu baštinu, kao uzor današnjoj obnovi i vrednovanju kulture, gospodarstva i kršćanskoga poimanja života.

msgr. dr. sc. Juraj Batelja

Pustinja Blaca zacijelo je vrijednost hrvatske baštine koja čeka upis u UNESCO-vu listu svjetske kulturne i duhovne baštine. No najprije ovo kulturno, duhovno i gospodarsko »čudo na Braču« moramo sami »upisati« u svoju svijest, jer mi još uvijek nažalost nismo u dovoljnoj mjeri svjesni svih prirodnih, duhovnih i kulturnih vrednota, što ih je hrvatski narod kroz minula stoljeća baštnio na prostoru svoje domovine, kao i onih vrijednosti što ih je sam u svojoj povijesti stvorio. Ako je igdje riječ »stvaranje« prikladna za djela ljudskog duha i čovjekovih ruku, onda je to na području pustinje Blaca. Za sve što je u njoj ostvareno u tijeku četiri stoljeća uistinu nema prikladnije riječi od »stvaranja«, jer sve što je urađeno započeto je od ništice, odnosno od nemogućih uvjeta za preživljavanje, na što upozorava i sam naziv ovoga prostora koji imenujemo »pustinjom«. To »čudo na Braču« je istinita stvarnost, koja se poput »obećane zemlje« može ostvariti na svakom dijelu našeg globusa; »obećana zemlja« nalazi se u čovjeku i treba je samo stvaralačkom snagom duha i voljom svijesti otkriti i oploditi.

Jedva čekam da ovaj rukopis izađe kao knjiga, jer je pravi trenutak za nju. Za Darka Vlahovića je poznato da on, pišući o tradicijskim vrijednostima, misli na budućnost, a to je ovdje na najbolji način potvrdio mišlju u rečenici koja glasi: »Blaca kao prostor ispunjen trudom časnih i marljivih ruku i čvrstom vjerom svojih graditelja danas čini podlogu za prepoznavanje ekološ kih i estetskih kriterija u nizu aktivnosti obalnoga prostora.« Ovu dobronamjernu i vizionarsku misao Darka Vlahovića poželjno je da je prihvate političke i gospodarske strukture, posebice kad je u pitanju naš obalni prostor kojemu prijeti, figurativno rečeno, zastrašujuća »pretvorba«.

Tin Kolumbić, književnik

Činjenice iz Milićevićeva izlaganja blatačke povijesti (bibliofilski raritetne knjige o pustinji Blaca tiskane 1896), sada prati i dopunjava knjiga Darka Vlahovića – autora koji je dosad mahom obrađivao turističke teme s različitih aspekata, stavljajući uvijek u prvi plan probleme propadanja autentičnih vrijednosti i identiteta lokalnog ambijenta, kao rezultat nebrige i globalizacijskih trendova kulturne nivelacije.

Povijesnu priču i spomenički inventar koji se nataložio u Blacima, autor doživljava kao paradigmu isprepletene duhovne i materijalne baštine. Čak što više, kao sklop činjenica i »mikrosvijet « koji postaje »model stvaranja blagostanja u zajednici izrazite duhovnosti i čvrstih moralnih načela«. Takva su razmiš ljanja posebno zanimljiva i aktualna u današnje vrijeme koje je obilježeno možda čak više krizom etičkog postupanja nego gospodarstva.

Sve u svemu, tskanjem ove knjige s brojnim ilustracijama, iscrpnim zaključkom, opsežnom literaturom te sažecima na hrvatskom i engleskom jeziku, Blaca dobivaju dostojan monografski prikaz i stručni vodič, pisan i lijepim literalnim izričajem. Držim da će ga rado čitati svaki posjetitelj Blataca.

dr. sc. Josip Belamarić